FOTONAUK BRZINA ZATVARAČA
BLOG

BRZINA ZATVARAČA KAO KREATIVNI ALAT – 1. DIO

ŠTO JE BRZINA ZATVARAČA

BRZINA ZATVARAČA KAO KREATIVNI ALAT ako znamo kako je brzina zatvarača temeljna funkcija. Kada se dobro shvati, može se koristiti kao kreativni alat. Nakon što se shvati kakav utjecaj ima brzina zatvarača na fotografiju možemo stvarati kreativne fotografije sa većim ili manjim zamućenjima. Fotografi početnici kojima još uvijek nije posve jasan odnos otvora objektiva (blende) i brzine zatvarača, savjetuje pohađanje tečaja Osnove fotografije 1

JEDNOSTAVNA DEFINICIJA BRZINE ZATVARAČA

Najjednostavnije rečeno, brzina zatvarača je vrijeme u kojem fotoaparat snima fotografiju. Efekt početka i kraja nastanka fotografije zapravo možemo čuti. Kada se pritisnete okidač, čujete jedan “klik” ili “škljoc”, što znači otvaranje zatvarača. Nakon proteka vremena koje smo prethodno podesili na fotoaparatu (vrijeme se podešava u dijelovima ili cijelim sekundama), čuje se drugi “klik” ili “škljoc”. To znači zatvaranje zatvarača i fotografija je gotova. U početku bavljenja fotografijom uglavnom nemamo osjećaj koliko traje 1/100, 1/10 ili 1/2 sekunde. Ubrzo postane jasno što je brzo, a što sporo okidanje u svijetu fotografije.

FOTONAUK - BRZINA ZATVARAČA KAO KREATIVNI ALAT

UTJECAJ BRZINE ZATVARAČA NA FOTOGRAFIJU

Brzina zatvarača utječe na fotografiju na dva vrlo važna načina:

  • povećava ili smanjuje ekspoziciju
  • povećava ili smanjuje oštrinu fotografije

SMANJIVANJE I POVEĆANJE EKSPOZICIJE

Podsjećamo, ekspozicija je pojam koji podrazumijeva odnos brzine zatvarača i otvora objektiva (blende). Oni koji znaju fotografirati u manual modu (M) koriste svjetlomjer kako bi taj odnos bio u ravnoteži za korektno osvijetljene fotografije. Što je ekspozicija dulja, dulja je i brzina zatvarača. Ako namjerno podesimo dulje vrijeme ekspozicije ili zato što se ne znano koristiti svjetlomjerom fotoaparata, za posljedicu imamo dulje izlaganje svjetlosnog senzora fotoaparata svjetlu. U tom slučaju fotografije će biti (pre)svjetlija. U suprotnom, s namjerno (ili zbog neznanja) kraćim vremenom ekspozicije, rezultat će biti (pre)tamna fotografija.

Pojasnimo primjerom. Zanemarujuću što pokazuje svjetlomjer (bez podešavanja otvora objektiva (blende) i ISO), isti motiv fotografiran je brzinom 1/200 s, a onda brzinom zatvarača 1/80 s. Korektna ekspozicija, u kojoj su u ravnoteži brzina zatvarača i otvor objektiva (blende) je na trećoj fotografiji.

FOTONAUK - BRZINA ZATVARAČA KAO KREATIVNI ALAT
brzina zatvarača 1/200 sek
FOTONAUK - BRZINA ZATVARAČA KAO KREATIVNI ALAT
brzina zatvarača 1/80 sek
FOTONAUK - BRZINA ZATVARAČA KAO KREATIVNI ALAT
korektna brzina zatvarača

Vjerojatno je do sada postalo jesno kako veliki utjecaj na fotografiju ima pravilno namještena brzina zatvarača. Za pravilno fotografiranje, od presudne je važnost odlično savladati fotografiranje u manual modu (M). Tada s razumijevanjem konzultiramo svjetlomjer za pravilno podešavanje ekspozicije.

Vrlo je važno zapamtiti kako i najmanje pomicanje fotoaparata (gore-dolje, lijevo-desno) zapravo znači nova svjetlosna situacija. Za svako pomicanje potrebno je ponovno podesiti ekspoziciju za stvaranje korektno osvijetljene fotografije. Upravo iz toga razloga, fotoaparat uvijek držite usmjeren objektivom prema motivu koji ćete snimati i tada podešavajte ekspoziciju. Sve drugo biti će pogrešno i to će se vidjeti na fotografiji.

OŠTRINA FOTOGRAFIJE

Općenito, veće brzine zatvarača zamrzavaju kretanje, dok će sporije brzine zamutiti motiv u pokretu. Na primjer, ako fotografiramo biciklistu s brzinom 1/200 s, sve će na fotografiji biti oštro, pokret je zamrznut i nećemo imati osjećaj stvarnog kretanja motiva. Ali ako isti motiv fotografiramo brzinom 1/30 s, dobiti ćemo fotografiju na kojoj ćemo jedva prepoznati motiv.

FOTONAUK PANNIN FOTOGRAFIJA
brzina zatvarača 1/30 sek – zamućenje motiva u pokretu
FOTONAUK PANNIN FOTOGRAFIJA
brzina zatvarača 1/200 sek – zamrznut pokret motiva

Za odabir brzine zatvarača kod fotografiranje motiva u pokretu nema točnog “recepta”, već se možemo voditi vlastitim (ili tuđim) iskustvom i logikom. Za motive koji su brzi, a želite savršeno oštru fotografiju, trebati će i veća brzina zatvarača (1/500 s ili više). Obrnuto je ako želite dobiti zamućenu fotografiju (1/30 s ili manje), no ipak će ovisiti o motivu i brzini kojom se kreće, a nikako ne smijemo zaboraviti i dostupnu količinu svjetla u trenutku fotografiranja.

PODEŠAVANJE BRZINE ZATVARAČA

Zamislimo jednu situaciju: želimo fotografirati za oblačna dana nama zanimljiv motiv na gradskim ulicama. Imamo dosta vremena pa fotografiramo u manual modu (M). Prije okidanja podesili smo ekspoziciju, odnosno uz konzultiranje svjetlomjera podesili smo pravilan omjer otvora objektiva (blende) i brzine zatvarača (u ovoj zamišljenoj situaciju ISO je 100 i za sada ga ne podešavamo). Pritisnuli smo okidač i između dva klika ili škljoca osjetili smo kako je brzina zatvarača bila prespora. Pregledom EXIF podataka (jer nismo na vrijeme pogledali brzinu zatvarača,), vidimo kako nam je brzina bila 1/25 s, otvor objektiva (blende) F8 i ISO 100. 

Koji se rezultat vidi na takvoj fotografiji? Sada bi voljeli čuti odgovore, ali kako to nije moguće, onda ćemo ih napisati. Osvijetljenost fotografije će bit korektna, jer je bila pravilno podešena ekspozicija. Ali sve je zamućeno zbog male brzine zatvarača i zbog toga fotografija nije ispunila naša očekivanja.

FOTONAUK BRZINA ZATVARAČA
fotoaparat držimo u ruci – brzina zatvarača 1/25 sek; otvor objektiva (blende) F8; ISO 100 – nedovoljna brzina zatvarača za oštru fotografiju
FOTONAUK BRZINA ZATVARAČA
fotoaparat držimo u ruci – brzina zatvarača 1/60 sek; otvor objektiva (blende) F3.5; ISO 100 – dovoljna brzina zatvarača za oštru fotografiju

KAKO KORIGIRATI EKSPOZICIJU

Pitanje je gdje smo pogriješili ili što smo mogli napraviti za povećanje brzine zatvarača. Postoji nekoliko mogućnosti, a to su:

  1. povećati otvor objektiva (blende) na F3,5 (ili tu negdje) i u opisanoj situaciji imali bi brzinu oko 1/60 s što bi trebalo biti dovoljno za napraviti oštru fotografiju dok pravilno držimo fotoaparat u ruci (pod uvjetom da nam žarišna duljina u trenutku snimanja nije veća od 60mm)
  2. povećati ISO vrijednost sa 100 na 400 i dobili bi vrlo sličnu situaciju kao kod prve mogućnosti.
  3. otvoriti blendu na F5.6 i podići iso sa 100 na 200 i ponovno bi dobili sličnu brzinu zatvarača kao u prvoj opisanoj mogućnosti
FOTONAUK - BRZINA ZATVARAČA KAO KREATIVNI ALAT
korekcija opisana pod 1.
FOTONAUK - BRZINA ZATVARAČA KAO KREATIVNI ALAT
korekcija opisana pod 2.
FOTONAUK - BRZINA ZATVARAČA KAO KREATIVNI ALAT
korekcija opisana pod 3.

Kada fotografiramo i držimo fotoaparat u ruci, brzina zatvarača također igra važnu ulogu. Moramo uzeti u obzirom kako naše tijelo nikada ne miruje u potpunosti i to gibanje također može utjecati na oštrinu fotografije. Kako bi barem do neke mjere bili sigurni kako to neće utjecati na kvalitetu fotografije, moramo paziti s kojom žarišnom duljinom i brzinom fotografiramo. Za okvirno određivanje najmanje brzine zatvarača možemo se poslužiti jednostavnom formulom:

najmanja dovoljna brzina zatvarača = 1/žarišna duljina

Primjer: fotografiramo teleobjektivom, namjestili smo na žarišnu duljinu 150mm – u toj situaciji najmanja brzina zatvarača bi trebala biti oko 1/150 s. Što više fotografiramo, uvježbavamo i usavršavamo svoje fotografske vještine, vremenom ćemo moći i sa manjim brzinama zatvarača napraviti oštre fotografije.

Još jedan mali savjet kako umiriti tijelo prije okidanja – prestanite disati trenutak prije pritiska na okidač i ne dišite sve dok ne čujete drugi klik ili škljoc.