Prime ili Zoom objektiv vječna rasprava fotografa

Na fotografskim forumima i društvenim mrežama vječno “živi” rasprava o tome koji je tip objektiva bolji: Prime ili Zoom objektiv. Upravo zbog različitih mišljenja, iskustava i praksi, uvijek je dobro vrijeme za promišljanje o ovoj temi. Ovu dilemu, do neke mjere, pokušavamo riješiti i s našim polaznicima na individualnom i grupnom tečaju “Osnove fotografije 1”

Imate želju pokrenuti višesatnu raspravu i testirati živce kolega fotografa, samo pokrenite “razgovor” s ovim pitanjem. Nema tog trilera ili akcijskog filma u kojem će biti više drame i preokreta. Sjednite u “prvi red” s kokicama u krilu i gledaj razvoj rasprave. Od prilike rasprava će izgledati tako da će puristi odmah izvući optičke dijagrame i zakleti se u kiruršku oštrinu fiksnog stakla, dok će fotografi praktičari odmahnuti rukom i reći da bez zoom-a ne bi preživjeli ni jedan teren.

Tko je u pravu, a tko samo gubi živce? Ajmo zagrebati ispod površine.

Tko je i kada napravio prvi upotrebljivi zoom objektiv?

Često vlada zabluda da su zoom objektivi izum modernog digitalnog doba. Priča je zapravo puno starija. Prvi komercijalno upotrebljivi zoom objektiv za 35mm SLR fotoaparate napravljen je 1959. godine. Bio je to legendarni Voigtländer Zoomar 36-82mm f/2.8 (dizajnirao ga je Heinz Kilfitt). Danas se očuvani i ispravni primjerci prodaju za 800€ i više.

Ipak, titula pionira koji je zoom doveo u masovnu i profesionalnu upotrebu s pravom pripada Nikonu. Iste te 1959. godine Nikon lansira Auto-NIKKOR 85-250mm f/4-4.5, a 1963. godine izbacuje kultni Zoom-Nikkor 43-86mm f/3.5. Iako je taj 43-86mm imao, i za tadašnje, a pogotovo kada bi ga ocjenjivali danas, pregršt optičkih mana, bio je to prvi standardni zoom koji je dokazao da fotografi više ne moraju nositi punu torbu fiksnih objektiva kako bi pokrili osnovne kutove snimanja.

Koji objektiv ima bolju optička kvalitetu?

Odmah idemo na odgovor. Fiksni objektiv i dalje pobjeđuje u teoriji, ali u praksi, razlika gotovo i ne postoji, pa možemo reći kako se vodi “mrtva utrka”

• Zašto je fiksni (Prime) objektiv optički superiorniji? fiksni objektiv ima samo jedan zadatak, a to je biti savršen na jednoj žarišnoj duljini. Konstrukcijski ima manje staklenih leća i manje pokretnih dijelova. Rezultat su veća propusnost svjetla, ogromni otvori blende (poput f/1.2, f/1.4 ili f/1.8), bolja oštrina na široko otvorenoj blendi te doista kremasti, prirodni bokeh.
  
  
• Što nude moderni zoom objektivi? jeftini kit zoom objektivi i dalje gube bitku od najjeftinijeg fiksnog objektiva (npr. 50mm f/1.8). Međutim, kvalitetniji, a pogotovo profesionalni zoom objektivi (iz f/2.8 serije) za DSLR i moderne mirrorless sustave, toliko su napredovali da je razlika u kvaliteti na ekranu ili printu golom oku postala gotovo nevidljiva.

Brzina na terenu ili “nožni zoom”

• Zoom objektiv je prvak brzine biranja žarišne duljine: kada radite fotografije događaja, reportersku fotografiju, sportsku fotografiju ili bilo što gdje nemate drugu priliku, zoom objektiv nema alternativu. Mijenjanje žarišne duljine u sekundi znači razliku između uhvaćenog ili propuštenog trenutka.
  
  
• Prime za najbolju ergonomiju i razvoj kreativnosti: fiksni objektivi su znatno lakši i manji. Ali njihova najveća snaga je tzv. “nožni zoom” – prisiljeni ste se kretati u prostoru, tražiti nove kutove i aktivno razmišljati o kompoziciji umjesto da samo zoom objektivom “privučete” motiv.

Kojem fotografskom žanru više odgovara Prime ili Zoom objektiv?

Niti jedan objektiv nije univerzalan za sve. Evo kako stvari stoje po fotografskim žanrovima:

1. Portretna fotografija

• Fiksni objektiv (uz iznimke)
• Klasična portretna stakla (85mm,105mm ili 135mm s blendama f/1.4 ili f/1.8 pružaju neusporedivu izolaciju subjekta od pozadine i predivan bokeh. Ipak, na terenu ili na vjenčanjima, moćni 70-200mm f/2.8 zoom pruža nevjerojatnu fleksibilnost.

2. Pejzažna fotografija (Landscape)

• Zoom objektiv
• Kad stojite na rubu litice ili obali rijeke, “nožni zoom” ne pomaže jer ne možete napraviti tri koraka naprijed. Zoom (16-35mm ili 24-70mm) omogućuje vam precizno određivanje kadra i izbacivanje nepoželjnih elemenata. Pejzažne fotografije uglavnom se snimaju na zatvorenijim blendama (f/8 – f/11) sa stativa, razlika u oštrini između fiksnog i zoom objektiva na ovim otvorima blende potpuno nestaje.

3. Ulična fotografija (Street Photography)

• Fiksni objektiv (uz iznimke)
• Ulična fotografija traži diskreciju i brzinu. Mali, lagani 35mm ili 50mm fiksni objektiv ne privlači pažnju prolaznika, ne zamara ruku nakon cijelog dana hodanja i omogućuje vam snimanje u potpunom mraku bez velikog podizanja ISO vrijednosti. I ono što je možda najvažnije zašto koristiti fiksni objektiv u uličnoj fotografiji je naša blizina motivu koji fotografiramo. Odavno je Robert Capa (Endre Ernő Friedmann) rekao: “Ako vam fotografija nije dobra, niste bili dovoljno blizu”. Naravno, ako bi u ovom žanru bila ideja snimanja udaljenih detalja, onda će zoom objektiv (teleobjektiv) biti pravi “alat”.

4. Produktna fotografija u studiju

• Fiksni (macro) objektiv
• U studiju su uvjeti kontrolirani, a od fotografije se traži maksimalna tekstura, oštrina od ruba do ruba i nula distorzija. Fiksni makro objektivi (90mm ili 105mm) ovdje teško ima konkurenciju. No, budimo pošteni, jednako dobro mogu poslužiti i profesionalni zoom objektivi.

Što na kraju nabaviti?

Ako ste na početku ili slažete svoj idealni sustav, evo uobičajenih odabira koji provjereno funkcioniraju:

1. Ako volite fleksibilnost i pokrivate događaje/putovanja, investirajte u jedan kvalitetan standardni zoom npr. 24-70mm (ili sličnog raspona) f/2.8 ili f/4.
   
2. Ako tražite “dušu”, radite u lošijim svjetlosnim uvjetima ili volite plitki DOF, izbor bi mogao biti jedan dobar fiksni objektiv npr. 35mm ili 50mm f/1.4 ili f/1.8
   
3. Hibridni pristup (najbolje od oba svijeta) je imati u foto torbi ili ruksaku jedan pouzdan zoom objektiv za širinu i brzu reakciju te jedan lagani, svjetlosno jak, fiksni objektiv za fotografije u slabim svjetlosnim uvjetima.