Sve što trebate znati o Crop faktoru

Veliki usporedni test objektiva i fotoaparata

Kada zakoračite u svijet naprednije fotografije, jedna od prvih tehničkih prepreka na koju ćete naići jest pojam Crop faktor. Čut ćete priče kako vaš objektiv od 50mm na jednom aparatu “postaje” 75mm, kako gubite širinu kadra ili kako “dobivate” na prividnom uvećanju.

Za ovu cijelu temu sam angažirao 4 fotoaparata, 4 objektiva objektiva (za DSLR) i FTZII (Nikon) adapter za Nikon mirrorless fotoaparate:

Fotoaprati

• Nikon D700, DSLR (FF senzor, 12mpx)
• Nikon D5100, DSLR (APS-C senzor, 21 mpx)
• Nikon Z5II, mirrorless (FF senzor, 24 mpx)
• Nikon Z50II, mirrorless (APS-C senzor, 21 mpx)

Objektivi

• Objektiv AF-S Nikkor 50mm/f1.4 G (za FF)
• Objektiv AF-S Nikkor 35mm/f1.8 G (za APS-C)
• Objektiv Sigma 70-200mmD/f2.8 DG HSM (za FF)
• Objektiv Tokina AT-X PRO SD 16-28mm/f2.8 (IF) FX (za FF)

Adapter

• Nikon FTZII adapter (za Nikon mirrorless fotoaparate)
  

Što je zapravo Crop faktor, zašto se javlja i kako on u stvarnom životu utječe na oštrinu, šum i izgled vaše fotografije? Idemo to precizno pojasniti i pokazati primjere na fotografijama.

Što je Crop faktor, kada se i zašto javlja?

Da bismo razumjeli Crop faktor, moramo se vratiti u zlatno doba analogne fotografije. Standardni format filma bio je 35mm (dimenzije 36×24 mm). Kada se digitalna tehnologija razvila, senzori tih istih dimenzija prozvani su Full Frame (FF) senzorima. Oni su i danas zlatni standard za profesionalnu upotrebu.

Međutim, proizvodnja tako velikih senzora u počecima je bila iznimno skupa. Kako bi aparati postali dostupni širem krugu ljudi, proizvođači su razvili manje senzore, od kojih je najpopularniji APS-C format.

Crop faktor (faktor izreza) je matematički omjer između veličine standardnog Full Frame senzora i manjeg senzora u vašem fotoaparatu.

Zašto se javlja? Objektiv na senzor projicira kružnu sliku. Full Frame senzor je dovoljno velik da uhvati cijeli taj krug. Manji (APS-C) senzor, postavljen u središte tog istog senzora, zbog svojih manjih dimenzija “izreže” (crop) rubove slike. Rezultat je fotografija koja ima uži kut gledanja, dajući privid da ste koristili objektiv veće žarišne duljine (efekt “približavanja” motivu).

Omjeri Crop faktora na tržištu

Različiti proizvođači koriste različite veličine manjih senzora, pa tako imamo i nekoliko standardnih Crop faktora. Evo brzog pregleda kako stvari stoje na tržištu:

• Nikon, Sony i Fujifilm (APS-C): koriste senzore s Crop faktorom x1.5. To znači da njihov APS-C senzor ima dijagonalu koja je 1.5 puta manja od Full Framea. (npr. objektiv od 50mm daje vidno polje kao 75mm na Full Frameu).
  
  
• Canon (APS-C): Canon ima malo specifičniju povijest i koristi mrvicu manji APS-C senzor, pa njegov Crop faktor iznosi x1.6 (50mm postaje ekvivalent od 80mm). Kroz povijest, Canon je imao i legendarne sportske aparate (poput 1D serije) s APS-H senzorom i Crop faktorom x1.3, no to je danas napušten format.
  
  
• Micro Four Thirds (Olympus / Panasonic): ovi sustavi koriste još manji senzor, s Crop faktorom x2.0. Ovdje se matematika najlakše računa jer se sve žarišne duljine jednostavno dupliraju (50mm postaje 100mm).

Kako Crop faktor utječe na kvalitetu fotografije?

Ovo je mjesto gdje nastaju najveći mitovi. Promijeni li se fizika objektiva kada ga stavite na manji senzor? Odgovor je: ne, ali se mijenja konačni rezultat. Idemo vidjeti kako Crop faktor utječe na ključne elemente slike:

• Žarišna duljina: žarišna duljina objektiva je fizička osobina stakla i nikada se ne mijenja. Objektiv od 50mm je uvijek 50mm. Ono što se mijenja je ekvivalentni kut gledanja. Slika s 50mm na APS-C senzoru izgleda kao slika s 75mm na Full Frameu

• Rezolucija i oštrina: crop faktor smanjuje rezoluciju samo u jednoj kombinaciji objektiva i senzora fotoaparata.
  
  
  • Manji senzor (APS-C) uzima samo središnji objektiva prilagođenog na FF senzor, obično najoštriji dio slike iz kruga objektiva. Fotoaparat “reže” nesavršenosti i pad oštrine koji se prirodno javljaju na rubovima jeftinijih objektiva. Pojavljuje se crop faktor, ali ne gubi se rezolucija i oštrina.
    
    
  • S druge strane, snimljena fotografija fotoaparatom s FF senzorom i objektivom prilagođenim za APS-C senzor, pojavljuje se crop faktor, ne gubi se oštrina, ali gubi više od 50% rezolucije senzora fotoaparata.
    
    
• Boja i kontrast: ostaju nepromijenjeni. Na njih utječu kvaliteta stakla, premazi na lećama i procesor u samom fotoaparatu.
  
  
• Digitalni šum (ISO performanse): ovdje Full Frame odnosi uvjerljivu pobjedu. Ako imamo Full Frame senzor od 24 MP i APS-C senzor od 24 MP, pikseli na Full Frameu su fizički veći. Veći pikseli upijaju više svjetla, što znači da će Full Frame aparat u mračnim uvjetima imati znatno manje digitalnog šuma i bolji dinamički raspon od Crop aparata na visokim ISO vrijednostima.

Efekti situacija: kombiniranje Full Frame i APS-C objektiva na različit senzorima

Što se događa kada odlučite kombinirati objektive i senzore različitih formata? Tu dolazimo do tehnološke razlike između prošlosti i sadašnjosti. Ovi efekti se dešavaju i na DSLR i mirrorless fotoaparatima.

Situacija A: Full Frame (FF) objektiv na APS-C senzoru

Ovo je potpuno bezbolna i vrlo česta situacija. Budući da FF objektiv baca veliki krug svjetlosti, manji APS-C senzor bez problema uzima njegov središnji dio. Dobivate uži kut gledanja radi crop faktora (najčešće x1,5), slika je tehnički savršena, bez ikakvih crnih rubova i ne gubite rezoluciju.

Kada je ova kombinacija ima svojih prednosti (teleobjektivi)

Ako se bavite fotografiranjem divljih životinja, ptica ili sporta, miješanje je vaš najbolji prijatelj. Kada stavite vrhunski Full Frame teleobjektiv od 200mm na Nikon ili Sony APS-C tijelo, zbog Crop faktora od 1.5x dobivate vidno polje ekvivalentno objektivu od fantastičnih 300mm! Dobili ste ogroman “tele-domet” i približili motiv, a niste morali kupovati masivan, težak i vrlo skup objektiv od 300mm.

Kada ova kombinacija ima svojih nedostataka (širokokutni objektivi)

Problem može nastati na drugom kraju spektra – kod širokokutnih žarišnih duljina (pejsaži, interijeri, arhitektura). Ako kupite skupi Full Frame širokokutni objektiv od 16mm s namjerom da uhvatite ogroman prostor, a stavite ga na APS-C aparat, crop faktor će mu smanjiti vidni kut, ekvivalentno objektivu žarišne duljine 24mm. Izgubili ste širinu i prostor za koji ste koristili ovu žarišnu duljinu. Za široke kadrove na manjem senzoru uvijek je bolje kupiti namjenski APS-C širokokutni objektiv (poput 10-18mm ili 10-20mm i sl.).

Situacija B: APS-C objektiv na Full Frame (FF) senzoru

Najnepovoljnija situacija i bilo bi ju dobro izbjegavati, odnosno koristiti samo kada ništa drugo nije moguće. Budući da je APS-C objektiv dizajniran za manji senzor, krug svjetlosti koji on baca je premali da pokrije cijeli Full Frame senzor.

• Kako je to izgledalo prije (Analogni aparati i stari DSLR-ovi): Na fotografiji biste dobili ogroman, oštar crni krug oko slike (jaka vinjeta). Dobili biste doslovno “tunelski vid” jer senzor na rubovima ne prima nikakvo svjetlo.
  
  
• Kako to rješavaju moderni DSLR i Mirrorless aparati: Današnji moderni aparati su pametni. Čim prepoznaju da ste na Full Frame tijelo stavili APS-C objektiv, aparat automatski prelazi u tzv. “Crop mod”. On elektronski “odreže” rubove Full Frame senzora i koristi samo njegov središnji dio. Rezultat: Nemate crnog kruga, slika izgleda normalno, ali gubite rezoluciju. Primjerice, ako vaš Full Frame aparat ima 24 megapiksela, u Crop modu će fotografija imati tek oko 10 do megapiksela.

Ova situacija će nastati kada se montira objektiv prilagođen za APS-C senzor na fotoaparat s Ful Frame (FF) senzorom! U ovoj kombinaciji dogoditi će se nekoliko nepovoljnih situacija a to su:

• pojava crop faktora (najčešće x1.5): npr. 35mm objektiv u ovom slučaju mijenja kut i dobiva širinu prikaza kao objektiv žarišne duljine 52mm (uži kut snimanja)
  
  
• gubitak rezolucije: gubi se više od 50% rezolucije senzora fotoaparata (sa FF senzora od 24 mpx dobije se fotografije rezolucije 10mpx ili sa FF senzora od 12mpx dobije se fotografija rezolucije svega 5 mpx)

Adapter: konačni zaključak za korištenje “starih” objektiva

Stalno se polemizira oko toga štete li fotografiji koje stvaramo sa “starim” objektivima, za DSLR fotoaparate, pomoću adaptera na mirrorless fotoaparatima.

Zaključak: adapter ne šteti ni na koji način kvaliteti fotografije (barem u ovom slučaju koji je ovdje opisan).

Na svakom mirrorless fotoaparatu korišten je FTZII adapter (Nikon), dva odgovarajuća F prime objektiva, AF-S Nikkor 50mm/f1.4 G za FF senzor i AF-S 35mm/f/1.8 G za APS-C senzor. Pogledajte usporedne fotografije.

Što i kako koristiti

Crop faktor nije mana niti greška, već jednostavno fizika na djelu. Kako i koje objektive korisititi na kojim tijelima fotoaparata:

• korisnici fotoaparata s Full Frame senzorom, ako ne želite izgubiti rezoluciju i žarišnu duljinu objektiva, koristite objektive za Full Frame senzor. Izbjegavajte korištenje objektiva prilagođenih za APS-C senzor, jer se javlja crop faktor i gubite više od 50% rezolucije senzora fotoaparata.
  
  
• korisnici fotoaparata s APS-C senzorom, bez gubitka rezolucije, oštrine, boje i kontrasta, koristite objektive prilagođene APS-C senzoru.
  
  
  • možete koristiti i objektive za Full Frame senzor, pogotovo teleobjektive jer tu vam crop fakator daje “besplatno” dodatno efektivno povećanje žarišne duljine. Nema gubitka rezolucije, oštrine, boje i kontrasta
    
    
  • oprezno sa širokoumnim objektivima za Full Frame senzor. Tu će vam crop faktor oduzeti širinu nazivne žarišne duljine objektiva. Nema gubitka rezolucije, oštrine, boje i kontrasta. Ako vam je potrebna velika širina kadra, bolje je koristiti objektive prilagođene za APS-C senzor

Foto prijedlog

Ako korisitite fotoaparat s APS-C senzorom i planirate u budućnosti prijeći na fotoaparat s Full Frame (FF) senzorom, odmah nabavljajte objektive prilagođene za Full Frame senzor.

Važno je razumjeti kako vaša oprema radi i kako iskoristiti Crop faktor kao alat koji vam pomaže, a kada ga izbjeći kako je god moguće. Nakon ovog trebali mi moći iskoristiti crop faktor na najbolji mogući način..

Ako želite još bolje upoznati i ovladati svojim fotoaparatom, objektivima i ostalom fotografskom opremom,
prijavite se i krenite na individualni tečaj Osnove fotografije 1.
Uštedite si mjesece istraživanja po kontrolama i prilagodbama postavki fotoaparata.
Oslobodite svoju kreativnost i krenite u svijet fotografije.