Promjena vremena dobre i loše strane: 328/365

Noćas smo se vratili na standardno računanje vremena. Vratili smo satove jedan sat unazad. Većina se veseli jednom satu dužeg spavanja, ali ova promjena donosi više od toga. Ujutro će nam ranije svanuti, a poslije podne ranije će “pasti” mrak. Koliko sam vidio poslije podne, ova promjena nije posebno utjecala ritam ulice. No to ne znači kako ovo nećemo osjetiti u narednim danima.

Dobre i loše strane pomicanja vremena

Pomicanje sata dvaput godišnje tema je brojnih znanstvenih rasprava, a suvremena istraživanja sve glasnije upozoravaju da ova praksa donosi znatno više štete nego koristi za ljudsko zdravlje i ponašanje.

Utjecaj na zdravlje i ponašanje

Glavni problem leži u narušavanju našeg cirkadijanog ritma, unutarnjeg biološkog sata smještenog u hipotalamusu koji regulira cikluse spavanja, budnosti, lučenje hormona (melatonina i kortizola) te rad metabolizma.

• Mini “jet lag” efekt: iako se sat pomiče za samo 60 minuta, tijelu su potrebni dani (kod osjetljivih osoba i do dva tjedna) da se sinkronizira s novim vremenom i vanjskim svjetlom. To uzrokuje umor, smanjenu koncentraciju i iscrpljenost.
• Pad raspoloženja i depresija: jesenski prelazak donosi naglo skraćivanje poslijepodnevnog dnevnog svjetla. Studije pokazuju porast od oko 11% u broju bolničkih posjeta zbog depresivnih epizoda u tjednima nakon jesenskog pomicanja sata. Smanjena izloženost suncu smanjuje razinu serotonina i vitamina D.
• Kardiovaskularni stres: dok je proljetno pomicanje sata (gubitak sna) izravno povezano s naglim skokom srčanih i moždanih udara u prvim danima nakon promjene, jesensko vraćanje sata nudi kratkotrajan blagi pad tih rizika zbog dodatnog odmora. Ipak, dugoročne oscilacije u tlaku ostaju problem za kronične bolesnike.
• Ponašanje i sigurnost: u danima nakon pomicanja sata bilježi se pad produktivnosti na poslu i opći osjećaj letargije. Zbog ranijeg spuštanja mraka i umora vozača u poslijepodnevnim satima, statistike pokazuju i privremeni porast prometnih nesreća.

Koristi i prednosti od pomicanja vremena

• Ušteda energije (minimalna): prvobitni cilj smanjenja potrošnje električne energije za rasvjetu danas je, prema analizama Europske komisije, jedva primjetan (iznosi svega između 0,5% i 1% na godišnjoj razini) jer moderni kućanski aparati i klimatizacija troše energiju neovisno o mraku.
• Ekonomska aktivnost ljeti: ljetno računanje vremena produžuje dan u večernjim satima, što pogoduje turizmu, ugostiteljstvu i sportskim aktivnostima na otvorenom.

Koja su štete i mane kod pomicanja vremene

• Zdravstveni troškovi: povećana učestalost poremećaja sna, kardiovaskularnih problema, pretilosti i narušenog mentalnog zdravlja stvara dodatan pritisak na zdravstvene sustave.
• Smanjena produktivnost: radni učinak pada, a broj pogrešaka na poslu raste u danima prilagodbe.
• Poremećaj kod ranjivih skupina: djeca, starije osobe te pacijenti s kroničnim bolestima iznimno teško podnose ove tranzicije.

Znanstvenici i liječnici danas se većinom zalažu za trajno zadržavanje standardnog (zimskog) vremena jer ono najbolje odgovara našem prirodnom biološkom satu.