Boje jeseni: 337/365

Fotografirati boje jeseni u oblačnom danu, na prvu bi činilo kao nije sretno odabrano vrijeme. Tko se god barem malo bavio fotografijom, zna kako boje reagiraju po sunčanom, a kako po oblačnom vremenu. Za one koji ne znaju, napasati ću. Po sunčanom vremenu, posebno u jesen, boje su jako izražene, vibrantne, sjene i grafika su prisutni i čine čaroliju na fotografiji. Idealno za lijepu fotografiju. A što ćemo kada je oblačno?

Utjecaj oblačnog i sunčani dana na boje jeseni

Jesenske boje svi primjećujemo i velikoj veći se sviđaju. A kako i ne bi. Sve boje su iz toplog spektra i nalaze se u skladu boja (četvrtina kruga boja). Koje su prednosti fotografiranja za sunčana, a koje za oblačna dana:

Prednosti oblačnog dana

Oblačno nebo djeluje kao divovski prirodni softbox (difuzor), što je idealno za naglašavanje same teksture i čistog tona lišća.

• Maksimalna zasićenost boja: bez blještavila sunca, crveni, narančasti i žuti tonovi djeluju puno dublje, bogatije i intenzivnije. O OVOME PROČITAJTE OPŠIRNIJE OVDJE
  
  
• Meke sjene i ujednačeno svjetlo: nema grubih prijelaza između svijetlih i tamnih dijelova, što vam omogućuje snimanje detalja u bilo koje doba dana.
  
  
• Savršeno za šume i detalje: idealan je trenutak za makro fotografiju (krupni kadrovi lišća, gljiva, kapljica) i fotografiranje unutar guste šume gdje bi sunce inače stvaralo preveliki nemir u kadru.
  
  
• Isticanje vode: ako fotografirate jesenske potoke ili slapove, oblačan dan eliminira refleksije na vodi i olakšava duge ekspozicije.

Prednosti sunčanog dana

Sunčano vrijeme unosi energiju, toplinu i dramatičnost u jesenske pejzaže kroz igru svjetla i sjene.

• Prosvjetljavanje lišća: kada sunce svijetli kroz lišće s leđa, ono doslovno prosvijetli i izgleda kao da svijetli iznutra. To daje nevjerojatan efekt “zlatnog sjaja”.
  
  
• Zlatni sat: rano ujutro i kasno poslijepodne, nisko sunce stvara dugačke sjene i obasjava jesen toplim, zlatnim tonovima koji savršeno nadopunjuju žuto i narančasto lišće.
  
  
• Plavo nebo kao kontrast: živo plavo nebo pruža savršen komplementarni kontrast toplim jesenskim bojama, čineći da krošnje drveća “iskoče” u kadru.
  
  
• Dinamične sjene: grafički oblici dugih sjena na tlu prekrivenom lišćem mogu poslužiti kao izvrsne vodeće linije u kompoziciji.

Od kuda maksimalna zasićenost boja na fotografiji snimljenoj po oblačnom vremenu?

Ovo je zapravo jedna od najvećih zabluda u fotografiji o kojoj se često raspravlja! Potpuno je točno da fotografije snimljene po oblačnom vremenu na prvu često izgledaju sivo, tmurno i isprano (desaturirano). Razlog zašto dolazi do tog nesporazuma leži u razlici između fizike svjetla na terenu i onoga što kamera (ili naše oko) bilježi. Kako zapravo funkcionira “zasićenost” boja pod oblacima:

Zašto fotografije po oblačnom vremenu izgledaju desaturirano?

• Nedostatak kontrasta: kada nema direktnog sunca, nema ni jakih sjena. Mi doživljavamo boje i trodimenzionalnost kroz kontrast. Bez njega, sve u kadru dobiva sličan ton, što stvara vizualni dojam “ispranosti”.
  
• Hladno (plavo) svjetlo: oblaci djeluju kao plavi filter. Svjetlo na oblačan dan je “hladno” (ima visoku temperaturu boje, preko 6500K). Ta plavičasta nota prirodno guši tople jesenske tonove poput crvene, žute i narančaste, ako se ne korigira balans bijele (White Balance).
  
• Ukupna količina svjetla: manje svjetla znači da senzori kamera teže razaznaju fine nijanse, pa fotografija bez obrade često ispada beživotna.

Zašto fotografi onda i dalje tvrde da su boje “zasićenije”?

Kada se kaže da oblačan dan nudi “veću zasićenost”, misli se isključivo na potencijal unutar same sirove informacije (RAW datoteke), a ne na gotovu fotografiju ravno iz fotoaparata (JPG datoteka):

• Nema “izgorenih” dijelova : Sunce na sjajnom lišću stvara sitne bijele refleksije (odbljeske) koje potpuno uništavaju informaciju o boji na tom mjestu. Oblaci eliminiraju to blještavilo.
  
• Čisti pigment bez refleksije: pod difuznim svjetlom, zapravo fotografiramo stvarni pigment lišća, a ne svjetlo koje se od njega odbija.

Snaga je u naknadnoj obradi i postavkama

Da bi ta “skrivena” zasićenost na oblačan dan izašla van, fotografija zahtijeva podešavanje fotoaparata i digitalnu obradu :

1. Promjena WB-a na “Cloudy”: ovo odmah vraća toplinu i poništava plavo sivilo oblaka.
   
2. Dodavanje kontrasta i “Vibrance-a” u obradi: tek kada u naknadnoj digitalnoj obradi pojačamo kontrast, vidje ćemo kako lišće pod oblacima ima dublje i bogatije boje nego ono na Suncu, jer nema bijelog blještavila koje bi razvodnilo boju.