Zagrebački velesajam i dalje živi: 115/365

Zagrebački velesajam, kakvog se barem ja sjećam, je ogromno zdanje s pregršt paviljona, smješteno nasuprot novozagrebačkog naselja Siget. Ovo mjesto nije bilo značajno samo za Zagreb, već se utjecaj njegovih sajmova osjećao daleko šire. Značajan nekada, ali ni danas nije bez svoje, ponešto manje važnije, uloge i utjecaja. Upravo iz tih razloga našao je svoje zasluženo mjesto u Foto projektu 365.

Bogata povijest

Za Zagrebački velesajam, u današnjoj formi, znamo od 1955. godine, kada je Zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac donio je odluku o preseljenju Zagrebačkog velesajma na novu lokaciju, na livade preko Save. Od te godine, redovna dva velika sajma Proljetni i Jesenski održavala su samo na današnjoj lokaciji Zagrebačkog velesajma.

Tijekom 60-ih prošlog stoljeća, prostor se toliko proširio da je Zagrebački velesajam izbio po mnogim parametrima (izlagačka površina, broj izlagača, broj posjetitelja) u red najvećih svjetskih sajmova. Od kraja 60-ih, mijenja se koncepcija sajmovanja, od dvije velike masovne izložbe općeg tipa, ka brojnim specijaliziranim sajmovima. Zagrebački velesajam član je Međunarodog udruženja sajmova UFI-a (francuski: Union des Foires Internationales).

Današnji život Zagrebačkog velesajma

Možda je u percepciji javnosti prostor Zagrebačko velesajma izgleda kao neka zapuštena, polu raspadnuta, mega struktura, koja je odavno izgubila svoju svrhu. No stvarnost je značajno drugačija. Kada uđete u prostor Zagrebačkog velesajma vidjeti ćete uređene prometnice, obilježena parkirališta, uredno pokošenu travu i održavano zelenilo. Gotovo svaki od brojnih paviljona ima neku svoju aktivnost. Zub vremena jest načeo same zgrade, no to nije niti blizu nekom alarmantnom stanju, barem ostavlja takav dojam.

I ono što je najvažnije, Zagrebački velesajam je i dalje živ. Možda više nema mega sajmova kao 60-tih, 70-tih ili 80-tih godina, no tu su manji specijalizirani sajmovi i koji i dalje okupljaju ljude iz više zemalja. Jedan od onih koji se i dalje održava i uvijek je izuzetno posjećen je “Interliber- sajam knjiga”. Naravno, u vrijeme opće povezanosti Internetom, kada informacije putuju brže nego ikada, potreba za sajmovima gotovo je nestala. No ovaj prostor ima svoj svakodnevni životni ritam, svoju namjenu i svrhu.

Možda niste znali

• Prvi TV prijenos uživo, dogodio se 1956.  upravo na otvaranju Jesenskog zagrebačkog velesajama. Tada je održan na dvije lokacije (u Savskoj i Novom Zagrebu).
• Kineski paviljon je jedini originalni kineski paviljon u Europi