{"id":2279,"date":"2026-09-10T12:09:00","date_gmt":"2026-09-10T10:09:00","guid":{"rendered":"https:\/\/fotonauk.com\/fotoprojekt365\/?p=2279"},"modified":"2026-09-11T14:18:22","modified_gmt":"2026-09-11T12:18:22","slug":"dir-po-zadru-283-365","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fotonauk.com\/fotoprojekt365\/dir-po-zadru-283-365\/","title":{"rendered":"\u0110ir po Zadru: 283\/365"},"content":{"rendered":"\n
Nije mi ovo prvi boravak u Zadru od nekoliko dana, tako da sam poku\u0161ao obi\u0107i mjesta koja prije nisam stigao. Bio je obla\u010dan dan, temperatura 28\u00b0C i vrlo neugodna sparina zbog ki\u0161e. Ve\u010der je donijela malo osvje\u017eenje, a kako god bilo, nisam htio propustiti priliku za poneku fotografiju.<\/p>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n
Znamenitosti Zadra koje treba vidjeti <\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Postoji nekoliko lokacija koje se nikako ne bi trebalo zaobi\u0107i ako se na\u0111ete u Zadru.<\/p>\n\n\n\n
Crkva sv. Donata, simbol grada i predromani\u010dki dragulj<\/h3>\n\n\n\n
Crkva sv. Donata prepoznatljiva je po svom specifi\u010dnom kru\u017enom obliku i predstavlja najvrjedniji spomenik predromani\u010dkog graditeljstva<\/strong> ranog srednjeg vijeka (9. stolje\u0107e) u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n
\n
Povijest i gradnja:<\/strong> Dao ju je sagraditi zadarski biskup i diplomat Donat po\u010detkom 9. stolje\u0107a. Izvorno je bila posve\u0107ena Presvetom Trojstvu, a tek od 15. stolje\u0107a nosi ime po biskupu Donatu. Sagra\u0111ena je na temeljima starog rimskog Foruma, a u njezine su zidove ugra\u0111eni brojni ostaci anti\u010dkih stupova i klesanaca.<\/li>\n\n\n\n
Dana\u0161nja funkcija:<\/strong> Crkva je ve\u0107 dugo desakralizirana (u njoj se ne odr\u017eavaju mise). Zbog svoje iznimne akustike<\/strong>, ve\u0107 je desetlje\u0107ima dom svjetski poznatih Glazbenih ve\u010deri u sv. Donatu<\/em>, festivala rane srednjovjekovne i renesansne glazbe. <\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n
Katedrala sv. Sto\u0161ije (Anastazije), najve\u0107a crkva u Dalmaciji<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Katedrala sv. Sto\u0161ije je trobrodna romani\u010dka gra\u0111evina i ujedno sjedi\u0161te Zadarske nadbiskupije<\/strong> te najve\u0107a crkva u cijeloj Dalmaciji.<\/p>\n\n\n\n
\n
Povijest i gradnja:<\/strong> podignuta je na mjestu starokr\u0161\u0107anske bazilike iz 4. ili 5. stolje\u0107a. Dana\u0161nji prepoznatljivi romani\u010dki izgled dobila je u 12. i 13. stolje\u0107u. Te\u0161ko je stradala 1202. godine kada su Zadar u mleta\u010dko-kri\u017earskoj opsadi razorili kri\u017eari, nakon \u010dega je obnovljena.<\/li>\n\n\n\n
Zna\u010daj i relikvije:<\/strong> prvotno je bila posve\u0107ena sv. Petru, no kada je biskup Donat u 9. stolje\u0107u iz Carigrada donio mo\u0107i srijemske mu\u010denice sv. Sto\u0161ije (Anastazije), katedrala preuzima njezino ime. Njezin mramorni sarkofag s relikvijama i danas se \u010duva na oltaru u sjevernoj apsidi.<\/li>\n\n\n\n
Zvonik:<\/strong> uz katedralu se uzdi\u017ee velebni zvonik visok 56 metara. Gra\u0111en je u dva navrata (prizemlje i prvi kat u 15. stolje\u0107u, a gornji katovi dovr\u0161eni krajem 19. stolje\u0107a prema nacrtima engleskog arhitekta T. G. Jacksona). Uspon na vrh zvonika nudi najljep\u0161i 360\u00b0 panoramski pogled na Zadar, more i otoke<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n
I mala napomena za posjetitelje: <\/strong><\/p>\n\n\n\n
\n
ulazak u katedralu mo\u017ee u kratkim hla\u010dama do koljena i bez dekoltiranih majica kratkih rukava <\/li>\n\n\n\n
za ulazak u katedralu morate platiti 3\u20ac, bez obzira da li ste turist \u017eeljan razgledanja i fotografiranja ili vjernik koji se do\u0161ao pomoliti. Ovoga nije bilo prije 3 godine u svibnju mjesecu! <\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n
Sveti\u0161te sv. \u0160ime<\/h3>\n\n\n\n
Sveti\u0161te sv. \u0160ime u Zadru<\/strong> jedna je od najzna\u010dajnijih povijesnih i vjerskih znamenitosti grada Zadra, smje\u0161tena na Trgu Petra Zorani\u0107a. U njoj se \u010duva \u0160krinja sv. \u0160imuna<\/strong> iz 1380. godine, koja se smatra najvrjednijim djelom srednjovjekovne zlatarske umjetnosti u Hrvatskoj i skriva mumificirano tijelo svetog \u0160imuna Pravednika. <\/p>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n
\n
\n<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n
Glavne zna\u010dajke i povijest<\/strong><\/p>\n\n\n\n
\n
\u0160krinja sv. \u0160imuna:<\/strong> izra\u0111ena od kucanog srebrnog lima i pozla\u0107ena. Dala ju je izraditi ugarsko-hrvatska kraljica Elizabeta Kotromani\u0107, a izradio ju je zlatar Franjo iz Milana.<\/li>\n\n\n\n
Svetac za\u0161titnik:<\/strong> Sveti \u0160imun je biblijski prorok koji je u jeruzalemskom hramu u naru\u010dje primio malog Isusa. Njegove sa\u010duvane relikvije predstavljaju iznimnu duhovnu vrijednost. <\/li>\n\n\n\n
Arhitektura:<\/strong> crkva u sebi integrira ostatke starokr\u0161\u0107anske bazilike iz 5. stolje\u0107a, a kasnijim preure\u0111enjima dobila je svoj dana\u0161nji prepoznatljivi barokni izgled s monumentalnim oltarom i zvonikom iz 18. stolje\u0107a. <\/li>\n\n\n\n
Rimski stup:<\/strong> neposredno uz crkvu nalazi se anti\u010dki rimski stup postavljen 1729. godine, koji je spojen od dijelova nekada\u0161njeg hrama s rimskog Foruma.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n
\n
\n<\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n
Rimski forum<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Rimski forum u Zadru<\/strong> najve\u0107i je rimski forum na cijeloj isto\u010dnoj obali Jadranskog mora i predstavlja jedno od najva\u017enijih arheolo\u0161kih nalazi\u0161ta u Hrvatskoj. Smje\u0161ten je u samom srcu zadarskog Poluotoka, odmah ispred prepoznatljive crkve sv. Donata.<\/p>\n\n\n\n
Povijesne \u010dinjenice<\/strong><\/p>\n\n\n\n
\n
Gradnja i utemeljitelj:<\/strong> gradnja ovog golemog javnog trga zapo\u010dela je u 1. stolje\u0107u prije Krista<\/strong>, a utemeljio ga je prvi rimski car August<\/strong>. Dovr\u0161en je u 3. stolje\u0107u. <\/li>\n\n\n\n
Dimenzije:<\/strong> Trg ima impresivne dimenzije od 90 x 45 metara<\/strong>.<\/li>\n\n\n\n
Sredi\u0161te javnog \u017eivota:<\/strong> U rimsko doba (kada se grad zvao Iadera<\/em>), forum je bio glavni trg. Bio je okru\u017een trijemom s galerijama na katu pod kojima su radile trgovine i zanatske radnje. Na zapadnoj se strani uzdizao hram posve\u0107en Jupiteru, Junoni i Minervi.<\/li>\n\n\n\n
Razoran potres:<\/strong> U 6. stolje\u0107u Zadar je pogodio sna\u017ean potres koji je sru\u0161io okolne gra\u0111evine na forumu. Kasnije su njegovi kameni ostaci kori\u0161teni kao temelji za izgradnju crkve sv. Donata i Nadbiskupske pala\u010de.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
Danas mo\u017eemo vidjeti<\/strong><\/p>\n\n\n\n
\n
Stup srama:<\/strong> od nekada\u0161njih monumentalnih stupova hrama, danas su sa\u010duvana dva. Posebno je zanimljiv onaj koji i dalje stoji na svom izvornom mjestu. U srednjem vijeku slu\u017eio je kao stup srama na \u0161to i danas podsje\u0107aju lanci kojima su okovani prijestupnici.<\/li>\n\n\n\n
Plo\u010dnik i stube:<\/strong> mo\u017eete pro\u0161etati originalnim rimskim plo\u010dnikom starim gotovo dva tisu\u0107lje\u0107a.<\/li>\n\n\n\n
Ostaci kapitola:<\/strong> vidljiva su le\u017ei\u0161ta \u017ertvenih oltara na kojima su se nekada prinosile \u017ertve bogovima. <\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
\u017delite li vidjeti maketu koja prikazuje kako je forum izgledao u svom punom sjaju, posjetite Arheolo\u0161ki muzej Zadar koji se nalazi odmah uz trg. Forum je otvoreni javni prostor i dio gradskog tkiva, \u0161to zna\u010di da ga mo\u017eete razgledati potpuno besplatno<\/strong> i u bilo koje doba dana ili no\u0107i. Za panoramski pogled na cijeli tlocrt foruma i krovove Zadra, popnite se na obli\u017enji zvonik katedrale sv. Sto\u0161ije<\/strong>, za koji \u0107ete \u0107ete platiti 5\u20ac po osobi.<\/p>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n
Pet bunara<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Pet bunara u Zadru<\/strong> ozna\u010dava dvije glavne znamenitosti u povijesnoj jezgri grada: znameniti Trg pet bunara<\/strong> s istoimenom velikom cisternom iz 16. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Trg pet bunara<\/strong><\/p>\n\n\n\n
\n
Povijest i nastanak<\/strong>: izgra\u0111en je 1574. godine<\/strong> za vrijeme opsade Mleta\u010dke Republike od strane Osmanskog Carstva. Pokrivanjem obrambenog jarka nastala je velika cisterna za pitku vodu.<\/li>\n\n\n\n
Izgled<\/strong>: na povr\u0161ini cisterne nalazi se pet ukra\u0161enih kamenih vijenaca (bunara)<\/strong> po kojima je trg dobio ime.<\/li>\n\n\n\n
Zna\u010daj<\/strong>: voda se nekada dovodila akvaduktom s jezera Vrana. Danas je to popularna pje\u0161a\u010dka zona i okupljali\u0161te pored Kapetanove kule i Gradskog perivoja (najstarijeg hrvatskog parka).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n
Kalelarga<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Kalelarga<\/strong>, slu\u017ebenog naziva \u0160iroka ulica<\/strong>, glavna je i najpoznatija ulica u staroj jezgri Zadra<\/strong> te simbol gradskog \u017eivota i identiteta. Prote\u017ee se u smjeru istok-zapad od Narodnog trga do Foruma i crkve sv. Donata, prate\u0107i raster nekada\u0161njeg rimskog dekumanusa. Naziv dolazi od mleta\u010dkih rije\u010di calle larga<\/em>, \u0161to u doslovnom prijevodu zna\u010di “\u0161iroka ulica”.<\/p>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n
O Kalelargi<\/strong><\/p>\n\n\n\n
\n
Povijesno srce:<\/strong> smatra se da je ulica starija od samog grada. Stolje\u0107ima je sredi\u0161te dru\u0161tvenog \u017eivota Zadra, mjesto susreta, proslava i svakodnevnih obiteljskih \u0161etnji.<\/li>\n\n\n\n
Kulturna ba\u0161tina:<\/strong> du\u017e ulice i u njenoj neposrednoj blizini nalaze se najva\u017eniji zadarski spomenici, uklju\u010duju\u0107i Katedralu sv. Sto\u0161ije i njen zvonik, crkvu sv. Donata te rimski Forum.<\/li>\n\n\n\n
Glazbena himna:<\/strong> ulica je opjevana u jednoj od najljep\u0161ih i najpopularnijih hrvatskih zabavnih pjesama \u2013 “Kalelarga” zadarskog kantautora Tomislava Iv\u010di\u0107a, koja savr\u0161eno prenosi nostalgiju i ljubav prema ovom kultnom mjestu<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n
Ovo je popis onih najpoznatijih mjesta koja moraju obi\u0107i u Zadru. Za potpuni popis tu su Morske orgulje, Pozdrav Suncu (o kojima se posebno pisao), pje\u0161a\u010dki most, Zidine starog grada u Zadru<\/strong>, poznate i kao Bedemi zadarskih pobuna<\/strong> ili lokalno jednostavno Muraj<\/strong>… i puno jo\u0161 toga. Pozdrav Zadru, do nekog drugog puta!<\/p>\n\n\n\n
![\"\u0110ir](\"data:image\/svg+xml;base64,PHN2ZyB3aWR0aD0iMSIgaGVpZ2h0PSIxIiB4bWxucz0iaHR0cDovL3d3dy53My5vcmcvMjAwMC9zdmciPjwvc3ZnPg==\")
<\/figure>\n\n\n\n<\/div>\n\n\n\n![\"\u0110ir](\"https:\/\/fotonauk.com\/fotoprojekt365\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Foto-projekt-365-09-10-2026-4-1024x683.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\u0110ir](\"https:\/\/fotonauk.com\/fotoprojekt365\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Foto-projekt-365-09-10-2026-5-1024x683.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\u0110ir](\"https:\/\/fotonauk.com\/fotoprojekt365\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Foto-projekt-365-09-10-2026-1-1024x683.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n![\"\u0110ir](\"https:\/\/fotonauk.com\/fotoprojekt365\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Foto-projekt-365-09-10-2026-2-1024x683.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n![\"\u0110ir](\"https:\/\/fotonauk.com\/fotoprojekt365\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Foto-projekt-365-09-10-2026-3-1024x683.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n![\"\u0110ir](\"https:\/\/fotonauk.com\/fotoprojekt365\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Foto-projekt-365-09-10-2026-7-1024x683.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\u0110ir](\"https:\/\/fotonauk.com\/fotoprojekt365\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Foto-projekt-365-09-10-2026-8-1024x683.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n